Dva načina izgradnje digitalnog ekosustava – Filip Dorić prikazuje razliku između vlastitog ekosustava i pristupa strukturiranom sustavu.

Dva načina izgradnje digitalnog ekosustava: graditi sami ili pristupiti sustavu?

Postoje dva načina izgradnje digitalnog ekosustava.

Prvi je da ga gradite sami.

Korak po korak.

Povezujete društvene mreže, web stranicu, sadržaj, newsletter, proizvode, webshop, zajednicu i digitalne alate.

Drugi je da pristupite širem digitalnom ekosustavu koji se već razvija i unutar njega pronađete svoju ulogu.

Kao korisnik.

Kupac.

Proizvođač ili pružatelj usluge.

Kreator sadržaja.

Poduzetnik.

Ili kao osoba koja želi aktivno sudjelovati kroz franšizni poslovni model.

Možda digitalni ekosustavi trenutačno nisu tema na Vašem radaru.

Ali ako Vas zanima dodatna online zarada, želite povećati vidljivost svojeg projekta ili putem interneta prodati više proizvoda i usluga, ovu promjenu vrijedi razumjeti.

Jer internet se mijenja.

Više nije dovoljno samo otvoriti profil na društvenoj mreži.

Nije dovoljno ni imati lijepu web stranicu.

Nije dovoljno koristiti deset digitalnih alata ako nijedan od njih nema jasnu ulogu u širem sustavu.

Sve više postaje važno kako su ti dijelovi međusobno povezani.

Digitalni ekosustavi više nisu rezervirani samo za velike kompanije

Kada spomenemo digitalni ekosustav, mnogi prvo pomisle na velike tehnološke kompanije.

Google.

Amazon.

Apple.

Microsoft.

Meta.

Te su kompanije izgradile velike povezane sustave.

Imaju vlastite platforme.

Aplikacije.

Korisničke račune.

Trgovine.

Platne sustave.

Uređaje.

Podatke.

Oglašivačke mreže.

I ogromne timove koji sve to povezuju.

Mi ostali dugo smo uglavnom bili korisnici njihovih ekosustava.

Pretraživali smo putem Googlea.

Kupovali na Amazonu.

Objavljivali na Facebooku i Instagramu.

Koristili Microsoftove ili Appleove alate.

Gradili poslovanje na zemljištu koje pripada nekoj drugoj kompaniji.

To se još uvijek nije potpuno promijenilo.

I dalje koristimo njihove platforme.

Ali danas postoji puno više mogućnosti da kreator sadržaja, freelancer, mali poduzetnik ili proizvođač počne graditi vlastiti manji digitalni ekosustav.

Ne na razini Googlea ili Amazona.

To nije ni potrebno.

Dovoljno je izgraditi sustav u kojem Vaša cijela online prisutnost više ne ovisi samo o jednoj društvenoj mreži, jednom algoritmu ili jednoj ponudi.

To je važan pomak.

Digitalni ekosustav više nije samo korporativna strategija.

Postaje način razmišljanja koji može koristiti i malim poslovnim projektima.

Kome može koristiti ovakav način razmišljanja?

Razumijevanje digitalnih ekosustava može koristiti gotovo svakome tko putem interneta pokušava izgraditi nešto dugoročnije.

Kreatorima sadržaja

Kreator može imati odlične objave i velik broj pratitelja.

Ali što se događa kada društvena mreža smanji njegov doseg?

Što ako profil bude ograničen?

Što ako se publika preseli na novu platformu?

Sadržaj dobiva puno veću vrijednost kada ljude vodi prema web stranici, newsletteru, proizvodu ili zajednici koju kreator može dugoročnije graditi.

Freelancerima i pružateljima usluga

Freelancer često ovisi o preporukama, jednoj platformi ili povremenim upitima.

Povezivanjem sadržaja, web stranice, email komunikacije i jasne ponude može izgraditi stabilniji sustav za privlačenje i zadržavanje klijenata.

Malim poduzetnicima

Mali poduzetnik možda već ima proizvod, uslugu i kupce.

Njegov problem nije nužno nedostatak vrijednosti.

Problem može biti nedostatak vidljivosti, distribucije i sustava kroz koji ljudi mogu nastaviti odnos s njegovim brendom.

Domaćim proizvođačima

Proizvođač može imati kvalitetan med, vino, prirodnu kozmetiku, prehrambene proizvode, rukotvorine ili neki drugi domaći proizvod.

Ali istodobno mora voditi proizvodnju, prodaju, dostavu, marketing i društvene mreže.

Za njega digitalni ekosustav može značiti pristup kupcima, zajednici i ljudima koji će pomoći da proizvod postane vidljiviji.

Vlasnicima online projekata

Web stranica, blog, webshop ili digitalni proizvod mogu funkcionirati pojedinačno.

Ali njihova vrijednost raste kada su međusobno povezani.

Blog privlači ljude.

Newsletter održava komunikaciju.

Webshop omogućuje kupnju.

Zajednica gradi odnos.

Ljudima koji traže dodatnu online zaradu

Osoba možda još nema vlastiti proizvod.

Nema veliki broj pratitelja.

Nema web stranicu.

Ali može pronaći svoju ulogu unutar postojećeg poslovnog sustava, učiti, preporučivati proizvode i sudjelovati u izgradnji zajednice.

Zato digitalni ekosustav nije samo tehnički pojam.

To je odgovor na pitanje:

Kako sadržaj, ljudi, proizvodi, komunikacija i poslovanje mogu raditi zajedno?

Digitalni ekosustav nije samo popis alata

Možete koristiti:

  • Facebook
  • Instagram
  • LinkedIn
  • WordPress
  • newsletter
  • webshop
  • automatizaciju
  • video
  • umjetnu inteligenciju
  • sustav za naplatu

I još uvijek nemati digitalni ekosustav.

Zašto?

Zato što postojanje više alata nije isto što i postojanje sustava.

Digitalni ekosustav nastaje kada svaki dio ima jasnu ulogu.

Društvene mreže privlače pažnju.

Sadržaj objašnjava i gradi povjerenje.

Web stranica toj pažnji daje odredište.

Newsletter nastavlja komunikaciju.

Proizvod ili usluga rješavaju konkretan problem.

Webshop omogućuje kupnju.

Zajednica povezuje ljude.

Automatizacija smanjuje količinu ručnog rada.

Podaci pomažu da vidite što funkcionira.

Nije cilj imati sve.

Cilj je da ono što imate radi zajedno.

Upravo tu dolazimo do dva moguća puta.

Prvi način: sami gradite vlastiti digitalni ekosustav

Dva načina izgradnje digitalnog ekosustava – Filip Dorić prikazuje samostalno povezivanje sadržaja, društvenih mreža, web stranice, emaila, proizvoda i zajednice.
Prvi od dva načina izgradnje digitalnog ekosustava jest samostalno povezivanje sadržaja, društvenih mreža, web stranice, email marketinga, proizvoda i zajednice.

Dva načina izgradnje digitalnog ekosustava – vlastiti sustav

Prvi od dva načina izgradnje digitalnog ekosustava jest samostalna izgradnja.

Vi birate svaki pojedini dio.

Odlučujete koju ćete društvenu mrežu koristiti.

Na kojoj ćete platformi izraditi web stranicu.

Kako ćete prikupljati email adrese.

Koji ćete webshop koristiti.

Kako ćete naplaćivati proizvode.

Gdje ćete graditi zajednicu.

Koje ćete procese automatizirati.

Ovo je put koji sam i sam godinama prolazio.

Web stranice.

Blogovi.

Društvene mreže.

Affiliate marketing.

Email marketing.

Digitalni proizvodi.

Različiti alati.

Svaki novi sloj može donijeti dodatnu vrijednost.

Ali svaki novi sloj donosi i dodatnu odgovornost.

Prodajni funnel nije cijeli ekosustav

Prodajni funnel i dalje je koristan.

Može osobu od objave ili oglasa odvesti prema landing stranici.

Nakon toga prema email porukama.

Zatim prema ponudi.

To je jasan i koristan put.

Ali digitalni ekosustav ide šire.

On ne završava jednom prodajom.

Povezuje:

  • sadržaj
  • društvene mreže
  • web stranicu
  • newsletter
  • proizvode i usluge
  • kupce
  • zajednicu
  • ponovnu kupnju
  • preporuke
  • poslovne suradnje
  • dugoročno povjerenje

Funnel je put prema određenoj radnji.

Ekosustav je šira struktura unutar koje se mogu događati različite radnje i odnosi.

Zato vlastiti digitalni ekosustav ne gradite jednim funnelom.

Gradite ga povezivanjem više smislenih dijelova.

Prednosti samostalne izgradnje

Najveća prednost ovog puta jest kontrola.

Vi birate alate.

Vi određujete pravila.

Vi odlučujete što ćete objavljivati.

Vi birate proizvode.

Vi upravljate kontaktima koje ste prikupili.

Vi odlučujete kako će izgledati odnos između sadržaja, publike i ponude.

Ako jedna platforma izgubi važnost, imate druge dijelove sustava.

Ako društvena mreža smanji doseg, i dalje imate web stranicu i newsletter.

Ako prestanete koristiti jedan alat, možete ga zamijeniti drugim.

Ono što gradite postupno postaje Vaša digitalna baza.

To je velika vrijednost.

Ovaj put traži vrijeme, znanje i dosljednost

Samostalna izgradnja ima i drugu stranu.

Treba naučiti kako funkcionira web stranica.

Kako privući posjetitelje.

Kako pisati sadržaj.

Kako postaviti newsletter.

Kako izgraditi ponudu.

Kako povezati naplatu.

Kako pratiti rezultate.

Kako poštovati pravila privatnosti i zaštite podataka.

Kako održavati sve te dijelove.

Ne morate sve raditi osobno.

Možete angažirati suradnike.

Ali tada su potrebni dodatni resursi.

Novac.

Vrijeme za koordinaciju.

Jasan plan.

Za početak Vam ne treba deset alata.

Dovoljna mogu biti tri sloja:

društvena mreža + web stranica + newsletter

Društvena mreža privlači pažnju.

Web stranica objašnjava tko ste i što nudite.

Newsletter Vam omogućuje da ne izgubite kontakt s ljudima.

Kasnije možete dodati webshop, digitalni proizvod, automatizaciju ili zajednicu.

Ovaj je put odličan za ljude koji žele veću samostalnu kontrolu i spremni su postupno graditi svoju infrastrukturu.

Ali tada se pojavljuje drugo pitanje:

Morate li baš svaki dio graditi sami?

Drugi način: pristupiti strukturiranom digitalnom ekosustavu

Dva načina izgradnje digitalnog ekosustava – Filip Dorić predstavlja pristup strukturiranom ekosustavu s digitalnim uredom, društvenom mrežom, webshopom, zajednicom i franšiznom infrastrukturom.
Drugi od dva načina izgradnje digitalnog ekosustava jest pristup strukturiranom sustavu u kojem su digitalni ured, društvena mreža, webshop, zajednica i poslovna infrastruktura već zamišljeni kao povezana cjelina.

Drugi put ne počinje izgradnjom svakog pojedinog dijela od nule.

Počinje pristupom većoj infrastrukturi koja se razvija kao povezana cjelina.

Umjesto da sami pokušavate povezati:

  • digitalni ured
  • društvenu mrežu
  • webshop
  • korisnike
  • kupce
  • proizvođače
  • zajednicu
  • poslovna pravila
  • model distribucije
  • način raspodjele vrijednosti

pristupate sustavu u kojem su ti elementi unaprijed zamišljeni kao dijelovi istog ekosustava.

Upravo je to jedan od razloga zbog kojih pratim razvoj SFT21 Business Concepta.

SFT21 Business Concept se razvija kao povezani digitalni ekosustav koji obuhvaća SFoffice, SFnet i SFshop, uz različite korisničke i poslovne uloge. Sustav je i dalje u predlansiranoj razvojnoj fazi, pa nisu svi planirani dijelovi dostupni širem tržištu.

To znači da ne govorimo o završenoj platformi koja već godinama posluje na tržištu.

Govorimo o infrastrukturi u razvoju.

Upravo zato o njoj pišem sada.

Čitatelji ove stranice među prvima su koji na hrvatskom jeziku mogu pratiti što se gradi, kako je model zamišljen i koje bi uloge unutar njega mogle postojati.

Tri povezana dijela SFT21 digitalnog ekosustava

SFoffice – digitalni ured i kontrolna ploča

SFoffice je operativni dio sustava.

Mjesto s kojeg bi korisnik poslovnog modela trebao moći pratiti:

  • svoj račun
  • obavijesti
  • zadatke
  • bodove
  • poziciju
  • poslovne aktivnosti
  • dostupne alate i materijale

To nije samo još jedan dashboard.

Njegova je svrha dati strukturu aktivnostima koje bi inače bile raspoređene kroz više različitih alata.

SFnet – poslovno-društvena mreža

SFnet je zamišljen kao društvena mreža verificiranih korisnika.

To je važna razlika u odnosu na mreže prepune lažnih, dupliciranih i anonimnih računa.

Unutar takve mreže trebali bi se povezivati:

  • obični korisnici
  • kreatori sadržaja
  • proizvođači
  • pružatelji usluga
  • poduzetnici
  • kupci
  • franšizeri
  • poslovni partneri

Za kreatora sadržaja to može značiti dolazak u zajednicu u kojoj se ne nalaze samo pasivni promatrači.

Tamo će biti ljudi koji vode projekte.

Ljudi koji nešto proizvode.

Ljudi koji traže poslovne kontakte.

I mnogi koji će istodobno aktivno sudjelovati u širenju zajednice.

To ne znači da će svaka objava automatski ostvariti velik doseg.

Ali znači da se sadržaj pojavljuje unutar poslovno orijentiranog i verificiranog okruženja.

SFshop – webshop povezan sa zajednicom

SFshop bi trebao povezivati proizvođače, pružatelje usluga, kupce i franšizere.

Ključna razlika nije samo u tome što postoji webshop.

Webshopovi već postoje.

Razlika je u tome što se online trgovina razvija uz vlastitu društvenu mrežu i poslovnu zajednicu.

Proizvod se ne pojavljuje samo na statičnoj stranici trgovine.

Iza njega može stajati proizvođač sa svojim profilom, pričom i kontaktima.

Kupci ga mogu pronaći kroz zajednicu.

Franšizeri mogu pomoći u promociji proizvoda i povezivanju proizvođača s novim korisnicima.

SFoffice, SFnet i SFshop službeno su navedeni kao povezane platforme unutar planiranog SFT21 ekosustava.

Ne mora svatko unutar ekosustava biti franšizer

Ovo je jedna od najvažnijih stvari za razumjeti.

Pristup strukturiranom digitalnom ekosustavu ne znači da svi moraju imati istu ulogu.

Neće svi imati ista prava.

Neće imati iste obaveze.

Niti će svi u sustav ući iz istog razloga.

Besplatni korisnik

Netko će se priključiti kao korisnik društvene mreže i webshopa.

Zanimat će ga:

  • povezivanje s drugim korisnicima
  • sadržaj
  • proizvodi
  • usluge
  • nagradne igre
  • kupovina
  • funkcije koje će mreža nuditi

Takva osoba ne mora graditi franšizni posao.

Ona je korisnik platforme, a ne franšizer.

Proizvođač ili pružatelj usluge

Netko već ima proizvod, obrt, OPG, lokalnu uslugu ili online ponudu.

Njega možda uopće ne zanima gradnja franšizne strukture.

Zanima ga vidljivost.

Prodaja.

Novi kupci.

Poslovni kontakti.

Takva osoba može koristiti poslovni dio webshopa za predstavljanje svojih proizvoda ili usluga, bez obaveze da postane franšizer.

To je velika prednost za domaćeg proizvođača.

Ne mora sam razvijati društvenu mrežu.

Ne mora sam okupiti tisuće korisnika.

Ne mora sam izgraditi cijelu prodajnu infrastrukturu.

Može ući u okruženje u kojem se već povezuju korisnici, kupci, poduzetnici i ljudi zainteresirani za promociju proizvoda.

To ne jamči prodaju.

Kvaliteta, cijena, dostava i odnos prema kupcima i dalje ostaju važni.

Ali proizvođač više nije potpuno sam u borbi za pažnju.

SFT21 franšizer

Treća osoba želi aktivno graditi posao unutar sustava.

Ona može sudjelovati kao franšizer.

Franšizer može:

  • pomagati u izgradnji zajednice
  • dovoditi nove korisnike
  • povezivati domaće proizvođače sa sustavom
  • predstavljati poslovni koncept
  • promovirati proizvode i usluge partnera
  • graditi tim
  • izvršavati marketinške aktivnosti
  • sudjelovati u bonusima i raspodjeli sredstava prema pravilima sustava

Franšizer ne mora imati vlastiti proizvod.

Može promovirati proizvode i usluge koji se već nalaze unutar ekosustava.

S druge strane, osoba koja već ima vlastiti posao može povezati postojeći proizvod s aktivnijom franšiznom ulogom.

Važno je naglasiti da franšizni status dolazi i s obavezama.

Sustav ne radi sve umjesto osobe.

Aktivni franšizer mora učiti, komunicirati, izvršavati definirane zadatke i doprinositi vidljivosti zajednice.

Jasno definirana raspodjela nije naknadno dodana ideja

Iza SFofficea, SFneta i SFshopa ne stoji samo ideja povezivanja tehnologije.

Postoji i unaprijed predstavljen model raspodjele sredstava putem SFalgoritma.

Prema trenutačno predstavljenom modelu, približno 82 posto sredstava koja ulaze kroz franšizni dio poslovanja predviđeno je za povrat članovima kroz različite oblike bonusa. U detaljnijem prikazu modela navodi se 81,724 posto. To ne znači da svaki član dobiva jednak iznos niti predstavlja jamstvo zarade; rezultat ovisi o pravilima, statusu, aktivnosti i razvoju cijelog ekosustava.

Ovaj dio važan je zato što pokazuje da raspodjela nije zamišljena tek nakon što platforma privuče korisnike.

Predstavljena je od početka kao dio poslovne strukture.

Naravno, matematički model na papiru i stvarni tržišni rezultati nisu ista stvar.

Sustav tek mora pokazati kako će funkcionirati nakon javnog lansiranja.

Ali unaprijed prikazana pravila daju ljudima priliku da prije odluke prouče:

  • odakle dolaze sredstva
  • kako se raspoređuju
  • koja prava postoje
  • koje su obaveze
  • što pripada korisniku
  • što proizvođaču
  • a što aktivnom franšizeru

To je zdravije od modela u kojem se ključna pravila objašnjavaju tek nakon ulaska.

Što strukturirani ekosustav znači domaćem proizvođaču?

Zamislimo malog proizvođača.

Ima kvalitetan proizvod.

Ali nema veliki budžet.

Nema vlastiti marketinški tim.

Nema vremena svakodnevno stvarati sadržaj.

Možda ima Facebook stranicu s nekoliko stotina pratitelja.

Možda ima webshop koji ostvaruje malo posjeta.

Ako gradi potpuno vlastiti ekosustav, mora povezati:

  • društvene mreže
  • web stranicu
  • email marketing
  • webshop
  • naplatu
  • dostavu
  • sadržaj
  • oglase
  • podršku kupcima

To je moguće.

Ali traži vrijeme i resurse.

Ulazak u strukturirani ekosustav može mu ponuditi drugi put.

Pristup zajednici.

Poslovni profil.

Mjesto za proizvode.

Potencijalne kupce.

Kontakte s drugim poduzetnicima.

I franšizere koji mogu pomoći u predstavljanju proizvoda.

To ne znači da proizvođač gubi svoj identitet.

Ne mora ugasiti vlastitu web stranicu.

Ne mora prestati koristiti Facebook, Instagram ili newsletter.

Strukturirani ekosustav može postati dodatni distribucijski sloj.

Što to znači kreatoru sadržaja?

Kreator sadržaja najčešće ne pati od nedostatka platformi.

Problem je što platforme nisu povezane.

Objavljuje na Facebooku.

Zatim na Instagramu.

Možda snima YouTube.

Piše blog.

Šalje newsletter.

Ali svugdje počinje gotovo ispočetka.

Unutar strukturiranog ekosustava može pronaći:

  • verificiranu publiku
  • poduzetnike kojima je potreban sadržaj
  • proizvođače kojima je potrebna promocija
  • nove teme i suradnje
  • proizvode koje može predstavljati
  • zajednicu unutar koje njegov sadržaj ima poslovni kontekst

Kreator tada nije samo osoba koja pokušava skupiti još nekoliko pregleda.

Može postati poveznica između proizvoda, priče, zajednice i kupaca.

Koji je put bolji?

Ne postoji jedan odgovor za sve.

Samostalna izgradnja daje Vam više izravne kontrole.

Vi posjedujete web stranicu.

Gradite vlastitu email listu.

Biranjem alata oblikujete sustav prema vlastitim potrebama.

Ali za to plaćate vremenom, znanjem, radom ili angažiranjem suradnika.

Pristup strukturiranom digitalnom ekosustavu daje Vam već postavljenu širu logiku.

Ne morate razvijati vlastitu društvenu mrežu.

Ne morate samostalno okupljati sve proizvođače, korisnike i poslovne partnere.

Ali prihvaćate pravila sustava i ograničenja uloge koju odaberete.

Prvi put traži više samostalne izgradnje.

Drugi put traži prilagodbu postojećoj strukturi.

Za mnoge će ljude najbolji odgovor biti kombinacija.

Ne morate birati samo jedan put

Pristup SFT21 ekosustavu ne znači da trebate prestati graditi vlastitu online prisutnost.

Možete imati:

  • vlastitu web stranicu
  • blog
  • newsletter
  • društvene mreže
  • osobni ili poslovni brend
  • vlastiti webshop

I istodobno koristiti širi ekosustav za dodatno povezivanje, vidljivost i distribuciju.

To je možda najzanimljiviji smjer.

Vlastita infrastruktura daje Vam bazu.

Širi digitalni ekosustav daje Vam dodatnu mrežu ljudi, proizvoda, kontakata i poslovnih mogućnosti.

Jedno ne mora poništiti drugo.

Kreator sadržaja može nastaviti graditi svoj newsletter, a istodobno se povezivati s proizvođačima unutar SFneta.

Proizvođač može zadržati svoj webshop, a proizvode dodatno ponuditi kroz SFshop.

Poduzetnik može graditi vlastiti brend, ali istodobno pristupiti zajednici verificiranih korisnika.

Franšizer može koristiti vlastitu web prisutnost kako bi kvalitetnije predstavljao sustav i proizvode poslovnih partnera.

To je puno realniji pogled od ideje da jedna platforma treba zamijeniti cijeli internet.

Sustav još nije lansiran na tržište

SFT21 Business Concept još nije u punom javnom poslovanju.

Temeljna infrastruktura i povezane aplikacije i dalje se razvijaju, a aktualna ponuda licencnih paketa povezana je s predlansiranom fazom i dovršetkom platforme.

Zato ne tvrdim da je sve završeno.

Nije.

Ne tvrdim ni da su budući rezultati zajamčeni.

Nisu.

Ali smjer je dovoljno zanimljiv da ga vrijedi razumjeti dok se još gradi.

Vi ste među prvim ljudima koji o ovom modelu čitaju kroz detaljne sadržaje na hrvatskom jeziku.

To nosi priliku za rani uvid.

Ali rana faza uvijek traži i više proučavanja.

Ne odlučujte samo na temelju jedne objave.

Pogledajte prezentaciju.

Proučite ugovor.

Pročitajte kako su definirane različite uloge.

Postavite pitanja.

Gdje možete nastaviti istraživanje?

O pravnoj registraciji i okviru kompanije SFT21 LLC u SAD-u pročitajte ovdje:

O mogućim prednostima za domaće proizvođače, male poduzetnike i lokalne brendove pročitajte ovdje:

Cijelu službenu prezentaciju poslovanja možete pogledati ovdje:

Za jednostavnije objašnjenje različitih uloga unutar sustava pročitajte:

Zaključak: dva puta prema povezanijem online poslovanju

Postoje dva načina izgradnje digitalnog ekosustava.

Možete ga graditi sami.

Odabrati alate.

Povezati društvene mreže, web stranicu, newsletter, proizvode i zajednicu.

To Vam daje veću kontrolu, ali traži vrijeme, znanje i resurse.

Drugi je put pristupiti strukturiranom ekosustavu koji se već razvija.

Unutar njega možete pronaći svoju ulogu kao korisnik, kupac, proizvođač, pružatelj usluge, poduzetnik ili franšizer.

Takav sustav ne radi sve umjesto Vas.

Ali ne morate svaki pojedini dio infrastrukture graditi potpuno sami.

Upravo je to šira ideja SFT21 Business Concepta.

Povezati:

  • SFoffice digitalni ured
  • SFnet društvenu mrežu
  • SFshop webshop
  • verificirane korisnike
  • kupce
  • proizvođače
  • poduzetnike
  • zajednicu
  • franšizere
  • i unaprijed predstavljeni model raspodjele

u jednu povezanu cjelinu.

Budućnost online poslovanja možda neće pripadati ljudima koji koriste najviše alata.

Mogla bi pripadati ljudima koji razumiju kako povezati sadržaj, tehnologiju, proizvode i zajednicu u sustav koji ima smisla.

Ako mislite da bi ova tema mogla koristiti Vašim prijateljima, poduzetnicima ili proizvođačima koje poznajete, podijelite im ovaj članak.

Pitanje mi možete poslati izravno putem mojeg Facebook profila, ostaviti ga u komentarima ispod članka ili mi se javiti emailom.

Želite li pratiti razvoj SFT21 Business Concepta, dobivati rane informacije i preuzeti besplatne materijale koje pripremam za pretplatnike, prijavite se na newsletter Digitalna Franšiza.

Nakon prijave dobit ćete i besplatan vodič:

7 znakova da online poslovanje ulazi u novu fazu

Ne morate odmah odlučiti kojim ćete putem krenuti.

Ali dobro je na vrijeme razumjeti da danas postoji više od jednog puta.

Internet nije samo za skrolanje.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *