Network marketing proizvodi mogu biti kvalitetni, korisni i imati svoje vjerne kupce.
Nemam problem s tim.
Ali ako već ulažete svoje vrijeme, kontakte, znanje i reputaciju u promociju nečijih proizvoda, vrijedi si postaviti jedno vrlo jednostavno pitanje:
Čije proizvode zapravo želite prodavati?
Suplementi.
Vitamini.
Kozmetika.
Napitci.
Različiti proizvodi koje je kompanija odabrala za svoj katalog.
Među njima sigurno ima vrlo kvalitetnih proizvoda.
Ali postoji jedna stvar koju nikada nisam mogao potpuno zanemariti.
Vi taj katalog niste birali.
Kompanija ga je odabrala.
Vi ste dobili poslovni model i skup proizvoda oko kojih biste trebali izgraditi prodaju, preporuke i, u mnogim slučajevima, vlastitu mrežu ljudi.
A onda sam se počeo pitati nešto drugo.
Ako već postoji ogromna snaga koju organizirana zajednica može stvoriti kroz preporuku i distribuciju, mora li se ta snaga koristiti samo za proizvode jedne kompanije?
Ili postoji drugačiji način?
Najveća snaga network marketinga možda uopće nije proizvod
Klasični network marketing nikada me nije posebno privlačio.
Ali bilo bi pogrešno zbog toga zanemariti ono što je taj model tijekom desetljeća pokazao.
Snagu zajednice.
Timskog rada.
Mentorstva.
Preporuke.
Multipliciranja aktivnosti.
Velik broj ljudi može u vrlo kratkom vremenu proširiti informaciju o proizvodu na tržištu puno učinkovitije nego što bi to mogao napraviti jedan mali proizvođač ili pojedinac.
To je ozbiljna distribucijska snaga.
Zapravo, rekao bih da je upravo to jedna od najvećih vrijednosti koju je network marketing pokazao.
Jedna osoba ima ograničen doseg.
Sto ljudi već stvara mrežni efekt.
Tisuće aktivnih ljudi mogu nepoznati proizvod dovesti pred ogroman broj potencijalnih kupaca.
To nije mala stvar.
Zato problem za mene nikada nije bio u samoj ideji zajednice ljudi koji zajedno distribuiraju proizvode.
Pitanje je nešto drugo:
Tko određuje što će ta zajednica distribuirati?
Kompanija odabire katalog, a distributeri grade tržište
U klasičnom modelu priča najčešće izgleda ovako:
kompanija → proizvodi → distributeri → kupci
Kompanija odlučuje:
- koje će proizvode razvijati ili nabavljati
- što će se nalaziti u katalogu
- koje će cijene koristiti
- što će distributeri promovirati
- kakva će biti struktura bonusa
Distributer zatim oko tog kataloga pokušava izgraditi tržište.
Ako mu proizvodi odgovaraju, odlično.
Ali što ako ne želi graditi svoju poslovnu priču oko suplemenata?
Što ako ga ne zanima kozmetika?
Što ako u svojoj okolini poznaje deset kvalitetnih proizvođača iza čijih bi proizvoda puno radije stao?
Tu dolazimo do pitanja koje je meni osobno puno zanimljivije:
Ako već ulažem vlastito vrijeme i reputaciju u preporuku proizvoda, zašto ne bih mogao birati između puno šireg broja proizvođača, proizvoda i usluga?
Što se događa kada rast mreže uspori?
Kod mnogih network marketing modela izgradnja strukture ima veliku ulogu.
To samo po sebi ne mora biti problem.
Ljudi grade prodajne timove i u klasičnom poslovanju.
Kompanije imaju distributere.
Franšize se šire kroz nove lokacije.
Affiliate programi žele nove partnere.
Ali potrebno je razlikovati mrežu kao način distribucije od mreže koja sama postaje glavni proizvod cijelog sustava.
Zato si kod svakog modela vrijedi postaviti nekoliko pitanja:
- Postoje li stvarni kupci izvan poslovne strukture?
- Bi li ljudi kupovali proizvode i da nema poslovne prilike?
- Postoji li dovoljno stvarne trgovine?
- Što se događa kada dolazak novih distributera uspori?
- Može li ekonomija sustava i dalje funkcionirati?
Veliko članstvo samo po sebi nije garancija dugoročne održivosti.
Možete imati impresivan broj članova.
Ali ako većina ekonomskih aktivnosti ovisi o stalnom priljevu novih ljudi, sustav postaje puno osjetljiviji kada rast uspori.
Mene zato sve više zanima nešto drugo.
Može li mrežni efekt ostati, ali se ekonomska baza proširiti?
Što ako tu snagu usmjerimo prema domaćim proizvođačima?
Ovdje za mene cijela priča postaje posebno zanimljiva.
Ako već svojim imenom promoviram nečiji proizvod, zašto to ne bi bio proizvod osobe koja stvarno nešto stvara u mojem okruženju?
Možda je to:
- med nekog domaćeg OPG-a
- prirodna kozmetika manjeg proizvođača
- kvalitetan prehrambeni proizvod
- odjeća lokalnog brenda
- rukotvorina
- vino
- edukacija
- digitalni proizvod
- profesionalna usluga
- proizvod malog ili srednjeg poduzetnika
Zamislite koliko se energije danas ulaže u stvaranje velikih međunarodnih distributivnih mreža.
Tisuće ljudi objavljuju.
Preporučuju.
Razgovaraju s kupcima.
Organiziraju događaje.
Educiraju druge članove.
Grade zajednicu.
A onda se pitam:
Zašto dio te distribucijske snage ne bismo mogli usmjeriti prema kvalitetnim proizvođačima i poduzetnicima iz vlastitog okruženja?
Ne umjesto svih međunarodnih proizvoda.
Nije potrebno otići u drugu krajnost.
Ako je proizvod dobar, nije važno dolazi li iz Hrvatske, Italije, Njemačke ili druge države.
Ali meni je puno zanimljivija infrastruktura koja nije zaključana na katalog jedne kompanije.
Malom proizvođaču često ne nedostaje dobar proizvod
O tome sam već nekoliko puta pisao.
Mali proizvođač često već ima vrijednost.
Problem je nešto drugo.
Nema veliku publiku.
Nema prodajni tim.
Nema marketinški budžet.
Nema vremena svakodnevno snimati Reelse.
Ne razumije algoritme.
Možda ima odličan proizvod i webshop koji gotovo nitko ne posjećuje.
Takvoj osobi još jedan marketinški seminar možda nije prvo što joj treba.
Možda joj treba distribucija.
Ljudi koji će proizvod vidjeti.
Isprobati.
Preporučiti.
Podijeliti.
I dovesti ga pred nove kupce.
Network marketing je dokazao koliko jaka takva ljudska distribucija može biti.
Zato mi nije zanimljivo odbaciti tu ideju.
Puno mi je zanimljivije promijeniti ono oko čega se ta snaga organizira.
To više nije katalog. To počinje izgledati kao marketplace.
Tu dolazim do jednog od dijelova SFT21 Business Concepta koji mi je od početka posebno zanimljiv.
SFshop nije zamišljen kao mali katalog od nekoliko proizvoda jedne kompanije.
Ideja je šira.
Unutar zajedničkog webshopa trebali bi se pojavljivati proizvodi i usluge različitih poslovnih partnera i proizvođača.
To mijenja osnovnu logiku.
Umjesto:
„Mi imamo ovih deset proizvoda i oko njih gradimo mrežu.”
dobivamo mogućnost:
„Imamo digitalno tržište s različitim proizvodima i uslugama, a ljudi unutar sustava mogu pronaći ono što ima smisla za njih i njihovu publiku.”
To je puno bliže marketplace logici.
A kada taj webshop povežete sa:
SFnetom — vlastitom društvenom mrežom,
SFofficeom — poslovnim dashboardom,
korisnicima,
kupcima,
proizvođačima,
poduzetnicima,
franšizerima
i zajednicom,
više ne govorimo samo o katalogu proizvoda.
Govorimo o digitalnom ekosustavu.
Kupac ne mora postati franšizer
Ovo mi je iznimno važna razlika.
Ne mora svaka osoba koja uđe u sustav graditi posao.
Netko će biti običan korisnik društvene mreže.
Netko će doći kupiti proizvod.
Netko će koristiti sustav zbog sadržaja i zajednice.
Netko će biti proizvođač kojemu je prvenstveni interes prodaja.
Netko će ponuditi svoju uslugu.
A netko će željeti aktivnije graditi posao kao franšizer.
Ekosustav ima puno više smisla kada kupac može ostati kupac, proizvođač proizvođač, a franšizer franšizer.
Nema potrebe da svaku osobu gledamo kao budućeg partnera.
Kupac je vrijedan zato što je kupac.
Proizvođač zato što donosi kvalitetan proizvod.
Kreator zato što donosi sadržaj i pažnju.
Franšizer zato što pomaže distribuciji i razvoju sustava.
Različite uloge stvaraju različite vrste vrijednosti.
Što onda radi SFT21 franšizer?
Franšizer dobiva aktivniju poslovnu ulogu.
Može pomagati u izgradnji zajednice.
Dovoditi korisnike društvene mreže.
Povezivati proizvođače sa sustavom.
Promovirati proizvode i usluge.
Graditi vidljivost.
Pronaći poslovne partnere.
I, ako želi, graditi vlastiti tim.
Za te aktivnosti postoje unaprijed predstavljena pravila i različiti oblici bonusa.
Ali meni je važna druga stvar.
Njegova jedina ekonomska funkcija ne mora biti pronalazak sljedećeg franšizera.
Može pomoći stvarnom proizvođaču da pronađe kupce.
Može promovirati proizvod iz SFshopa.
Može dovesti korisnika koji će ostati samo korisnik.
Može pomoći rastu i promociji platforme.
Može graditi tim ako želi ozbiljnije razvijati karijeru.
To je puno šira uloga.
Naravno, aktivni franšizer imat će i radne obaveze.
Sustav nije zamišljen kao model u kojem kupite paket i više ništa ne radite.
O tome sam detaljno pisao u članku:
Radne obaveze SFT21 franšizera
Ali može li se bez stalnog regrutiranja?
Mislim da je ovo jedno od ključnih pitanja.
Odgovor ne može biti:
„Da, problem je već riješen.”
SFT21 Business Concept još nije lansiran u punom obliku na tržište.
SFnet i SFshop tek trebaju pokazati kako će funkcionirati uz stvarne korisnike, proizvođače, kupce i franšizere.
Zato ovdje govorim o strukturi modela koji je predstavljen, a ne o tržišno dokazanom rezultatu.
Ali koncept pokušava napraviti nešto što mi ima puno više smisla.
Proširiti ekonomsku aktivnost izvan pukog uključivanja novih poslovnih partnera.
Kroz:
- stvarne proizvode
- različite proizvođače
- kupovinu korisnika
- usluge
- rabate
- webshop
- poslovne partnere
- različite korisničke uloge
Ako se to u praksi ostvari u dovoljnom opsegu, tada rast zajednice više nije jedini mogući motor cijele ekonomije.
Postoji i trgovina unutar sustava.
A to je velika razlika.
Webshop ne smije biti samo dodatak uz poslovnu priliku
To je nešto što ću posebno pratiti kada platforma bude lansirana.
Lako je nacrtati webshop u prezentaciji.
Ali stvarna vrijednost nastat će tek kada se u njemu pojave:
kvalitetni proizvođači,
konkurentni proizvodi,
stvarni kupci,
ponovljene kupnje,
usluge koje ljudima trebaju
i dovoljno široka ponuda da korisnik ima razlog vratiti se.
SFshop mora postati stvarno mjesto trgovine.
Ne dekoracija.
Ne opravdanje za poslovnu strukturu.
Ne nekoliko proizvoda koje članovi kupuju samo kako bi ostali aktivni.
Ako SFT21 želi ostvariti viziju koju predstavlja, webshop mora imati ekonomsku vrijednost i za osobu koju franšizni model uopće ne zanima.
To je po meni jedan od najvažnijih testova cijelog koncepta.
Zašto mi je važna unaprijed prikazana raspodjela?
Drugi dio koji mi je zanimljiv jest to što je raspodjela sredstava predstavljena kao sastavni dio modela od samog početka.
SFalgoritam definira kako se određeni dijelovi sredstava raspoređuju kroz različite bonuse i poslovne aktivnosti.
To ne znači da će svi zarađivati jednako.
Neće.
Ne znači ni da je prihod zajamčen.
Nije.
Ali postoji bitna ideja:
vrijednost koju cijeli ekosustav stvara ne bi trebala ostajati samo u centru kompanije.
Dio se prema pravilima sustava vraća ljudima koji sudjeluju u njegovu razvoju i aktivnosti.
Ako se tome doda stvarna trgovina kroz SFshop, cijela priča dobiva puno ozbiljniju ekonomsku osnovu.
Od suplementa do digitalnog ekosustava
Možda zvuči kao velika promjena.
Ali temeljno pitanje zapravo je jednostavno.
Network marketing je pokazao:
što organizirana zajednica može napraviti za distribuciju.
Digitalni ekosustav postavlja novo pitanje:
Što ako toj zajednici damo puno šire tržište, različite proizvode, proizvođače, korisnike, tehnologiju i nekoliko mogućih poslovnih uloga?
Tu više ne govorimo samo o prodavanju jedne kutije proizvoda.
Govorimo o infrastrukturi.
I zato mi je SFT21 Business Concept postao zanimljiv.
Ne zato što želim još jednu kompaniju čiji ću katalog gurati prijateljima.
Nego zato što pokušava odgovoriti na puno zanimljivije pitanje:
Može li se snaga zajednice i preporuke povezati s webshopom, lokalnim proizvođačima, korisnicima, tehnologijom i različitim poslovnim ulogama tako da pronalazak novih partnera više nije jedini motor cijele priče?
Affiliate marketing mi je dao slobodu. Network marketing je pokazao snagu zajednice.
U prethodnom članku usporedio sam affiliate marketing i network marketing.
Affiliate marketing mi je uvijek bio prirodniji jer daje slobodu.
Mogu birati što promoviram.
Ne moram graditi tim.
Kupac može jednostavno kupiti proizvod.
Network marketing mi je, s druge strane, pokazao koliko snažna može biti dobro organizirana zajednica.
Ali što ako ne moramo birati?
Što ako zadržimo:
izbor proizvoda, fleksibilnost i stvarne kupce
a dodamo:
zajednicu, timski efekt i organiziranu distribuciju?
I onda sve povežemo kroz:
- društvenu mrežu
- webshop
- digitalni ured
- proizvođače
- kupce
- korisnike
- franšizere
To je upravo smjer koji želim nastaviti pratiti.
Ako niste pročitali prethodni članak, preporučujem da nastavite ovdje:
Affiliate marketing vs network marketing: postoji li treći model?
Network marketing proizvodi: možda je važnije pitanje tko ih proizvodi
Na kraju se vraćamo početnom pitanju.
Čije proizvode želite prodavati?
Nemam ništa protiv proizvoda velikih međunarodnih kompanija.
Ako su kvalitetni i ljudima trebaju, neka budu dio tržišta.
Ali ako već postoji ogromna distribucijska snaga koju može stvoriti zajednica ljudi, meni je puno zanimljivije da ta infrastruktura bude otvorena i prema:
malim proizvođačima,
OPG-ovima,
obrtnicima,
lokalnim brendovima,
malim i srednjim poduzetnicima,
pružateljima usluga
i drugim ljudima koji već stvaraju stvarnu vrijednost.
Možda malom proizvođaču ne treba još jedan seminar o Instagramu.
Možda mu trebaju ljudi.
Deset.
Sto.
Tisuću.
Ljudi koji će njegov dobar proizvod pomoći dovesti pred prave kupce.
SFT21 Business Concept pokušava upravo tu ideju pretvoriti u sustav.
Hoće li uspjeti?
To će tržište tek pokazati.
Projekt je još u razvojnoj fazi.
Ali problem koji pokušava riješiti je stvaran.
I upravo zato ga smatram vrijednim praćenja.
Pogledajte kako je zamišljen cijeli SFT21 Business Concept
Ako želite razumjeti zašto SFshop nije zamišljen samo kao još jedan webshop i kako bi se trebao povezivati sa SFnet društvenom mrežom, SFoffice digitalnim uredom, korisnicima, proizvođačima i franšizerima, preporučujem da odvojite vrijeme za cijelu službenu prezentaciju SFT21 Business Concepta.
U njoj je puno detaljnije objašnjeno:
- kako je zamišljen digitalni ekosustav
- koje uloge postoje
- kako funkcionira franšizni model
- kako je postavljena raspodjela sredstava
- što je uloga SFshopa
- kako se u sustav uključuju proizvođači
- i što se očekuje od aktivnih franšizera
Pogledajte cijelu prezentaciju
Ne morate odmah donijeti odluku.
Ali ako već razmišljate o network marketingu, online prodaji ili dodatnoj zaradi, možda vrijedi postaviti pitanje koje se ne postavlja dovoljno često:
Nije samo važno koliko ljudi imamo u mreži.
Važno je i čemu ta mreža služi.
